24/07/2026
Sun Living bivalni kombi V serije V65 SL
Krenuli smo
I nema više:
doprinosa za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup)
poreza na dohodak
doprinos za zdravstveno osiguranje
PDV-a
trošarine na: alkohol, cigarete, duhanske proizvode, energente
Nema više ni godišnjeg poreza na nekretnine, poreza na promet nekretnina pri kupnji, poreza na nasljedstva i darove
Doviđenja i komunalnoj naknadi, naknada za uređenje voda, razno raznim administrativnim pristojbama
By, by i računima za električnu energiju, vodu, odvodnju, odvoz otpada, TV pristojbi
Pušte mi k. i sa naknadama za obnovljive izvore energije, mrežarine, vodni doprinosi, razne regulatorne naknade
Nećete više vidjeti od mene niti porez na kapitalne dobitke, porez na dividende, porez na dohodak od najma, porez na kamate , sudske pristojbe, upravne pristojbe, javnobilježničke pristojbe.
Nitko nas u školi nije naučio da ako uzmemo prosječnu hrvatsku neto plaću od oko 1.550 € mjesečno (oko 18.600 € godišnje), prosječan zaposleni građanin državi i javnim sustavima zapravo daje znatno više nego što većina ljudi misli. Prosječna bruto plaća iznosi oko 2.180 € mjesečno.
Gruba goišnja procjena izgleda ovako:
Mirovinski doprinosi 5.200 €, od kojeg vidiš kurchinu kad odeš u penziju i kopaš po kantama za smeće da nađeš limenke i boce za podmirit struju.
Porez na dohodak (ovisno o gradu i olakšicama) 500–2.000 €
PDV kroz svakodnevnu potrošnju 2.500–4.500 €
Trošarine (gorivo, alkohol, duhan...) 500–2.000 €
Registracija, ceste, pristojbe za vozilo (ako ga ima) 500–1.000 €
Komunalne i vodne naknade 300–700 €
RTV pristojba oko 130 €
Ostale upravne pristojbe i porezi 100–500 €
Ukupno
Za prosječnog zaposlenog građanina koji:
• ima automobil,
• živi u vlastitom stanu ili kući,
• kupuje robu po uobičajenim cijenama,
• troši gorivo i energiju,
ukupna godišnja davanja državi i javnim fondovima često iznose između 10.000 i 15.000 €, a kod većih primanja ili veće potrošnje mogu biti i znatno viša.
Za te pare kupim si kamper i više ništa ne plačam.
Ono što mnogi ne vide
Zbog toga ekonomisti često govore o ukupnom poreznom opterećenju rada i potrošnje, a ne samo o porezu na plaću. Kada se zbroje sva izravna i neizravna davanja, nije neuobičajeno da država kroz različite oblike poreza, doprinosa i naknada primi 40–50 % ili više ukupne ekonomske vrijednosti koju prosječan radnik stvori. Točan udio ovisi o visini plaće, mjestu stanovanja, navikama potrošnje i tome posjeduje li nekretninu ili automobil.
Jebite se, rađe ću živjeti ko nomad u stalnom pokretu, bez stana na 16 katu i kredita oko vrata idućih 30 godina i nakaradnih davanja fiktivnoj firmi u kojoj svi živimo.
Nikola Borić
P.S. ovo cijelo novo iskustvo pažljivo bilježim i plan je napisati knjigu o tome na kraju p**a, a ovo zadnje u šumi koje je trajalo 12 godina zabilježeno je u knjizi Šuma je moj dom, kojih još imam nešto vrlo malo, više u1kom
